Разговор:Кралство на Србите, Хрватите и Словенците

Содржината на страницата не е поддржана на други јазици.
Од Википедија — слободната енциклопедија

На сите други википедии Кралство на Србите, Хрватите и Словенците е дел од статијата Кралство Југославија. Можеби не треба да постои оваа страница, но видов дека од статијата Кралство Југославија излегува врска кон оваа статија, како посебна, па мислев дека треба да има посебна статија, особено затоа што спрема Македонците имале различен однос за време на СХС и за време на Југославија. Поречанец 23:04, 6 август 2007 (UTC)

<nowiki>Овде внесете неформатиран текст--88.85.112.73 21:03, 25 септември 2007 (UTC)милан давидовиќ</nowiki>Preduslov za sozdavawe na kralstvoto na srbite,hrvatite i slovencite bilo izbuvnuvawe na prvata svetska vojna.Narodnoto sobranie vo Ni{ na 7 dekemvri usvoila deklaracija koja se zalaga za osloboduvawe i za obedinuvawe na site neoslobodni bra}a.Vo Pariz vo proletta 1915 god. Bil formiran Jugoslovenski odbor od strana na avstro-ungarskite emigranti.Za pretsedatel bil izbran Ante Trumbi}.Toga{ antantata im ponudila na Srbija da go potpi{e Londonskiot dogovor na 26 april 1914 god. Dogovorot se odnesuval na sozdavawe na golema Srbija.Sojuznicite gi davale Bosna i Hercegovina,Slavonija,Srem,Ba~ka,ju`na Dalmacija i Severna Albanija,no bez Makedonija i bez del od Banat. Za vleguvawe vo vojnata sojuznicite na Italija im gi ponudile Istra i golem del od Dalmacija,na Romanija Banat i na Bugarija Makedonija. Srbija go otfrlila dogovorot bidej}i ne bila spremna da s otka`e o Makedonija.Kompromis pome|u stavovite na srpskata vlada a ~elo so Nikola Pa{i} i Jugoslovenskiot odbor go donesuvala Deklaracijata donesena vo 1915 na Krf. Dogovoreno bilo imeto na idnata dr~ava da bide Kralstvo na Srbite,Hrvatite i Slovencite,deka taa }e bide ustavna,demokratska i parlamentarna monarhija na ~elo so dinastijata Kara|or|evi} i deka Srbite,Hrvatite i Slovencite se eden narod so tri imiwa. Vo oktomvri 1918 god.vo Zagreb e sozdadeno Narodnoto zasedanie na Srbite,hrvatite i Slovencite se so cel da se sozdade nezavisna dr`ava na teritoriite na ju`noslovenskiot del na Avstro-Ungarija.Ovaa dr`ava bi trebalo podocna da se soedini so Kralstvoto Srbija.Na 29 oktomvri 1918 god. Hrvatskiot sobor gi raskinal site pravno-politi~ki odnosi so Be~ i Budimpe{ta.No bidej}i novata dr`ava ne bila sposobna da se brani od Italija ja povikala srpskata vojska da gi za{titi nacionalnite teritorii na Jugoslovenite. Golemata narodna op{tina vo Novi sad na 25 noemvri donela odluka za prisoedinuvawe na Banat i Ba~ka kon Srbija.Den pred toa na 24 noemvri bila donesena odluka za prisoedinuvawe na Srem.Narodnoto sobranie na 26 noemvri donelo odluka dinastijata Petrovi}-Wego{ da se trgnat od prestolot i da se prisoedini na Srbija.na 28 noemvri Bosna i Hercegovina donele odluka da se prisoedinat kon Srbija.Narodnoto sobranie od Zagreb na25 noemvri donelo odluka po zavr{uvaweto na vojnata vo Zagreb da se formira Dr`ava na Srbite,Hrvatite i Slovencite.Isto taka na 25 noemvri se prispoile kon Srbija Crna Gora i Vojvodina.Proglasuvaweto na novata dr`ava go izvel regentot Aleksandar Prvi Kara|or|evi} vo imeto na svojot tatko Petar Prvi na 1 septemvri 1918god.



милан давидивиќ